Grad Doboj

Za nastanak i razvoj Doboja, od praistorije do danas od presudnog značaja je njegov geografski položaj smješten ispod obronaka Ozrena, Trebave, Vučijaka i Krnjina u širokoj ravnici gdje rijeka Bosna prima svoje pritoke Usoru i Spreču. Zbog povoljnog prirodnog položaja ovo područje bilo je naseljeno još u starijem kamenom dobu (tragovi ljudskog postojanja stari su oko 6000 godina), a život se ovdje odvija u kontinuitetu i u mlađem kamenom i metalnom dobu.
Istorija na ovom području bilježi rimsku vlast od početka 1. vijeka sa kojom počinje i prva urbanizacija, o čemu najrječitije govore ostaci poznatog rimskog fortifikacionog kompleksa na ušću Usore u Bosnu koji se sastoji od vojničkog logora – Kastrum i naselja – Kanube, kao i česta nalazišta u Posavini na pravcu Brod – Šamac – Brčko. Krajem 4. vijeka propada rimska vlast pod naletom slovenskih i drugih plemena u velikoj seobi naroda i ovo područje do 7. vijeka definitivno naseljavaju Sloveni.

Ime grada DOBOJ prvi put u pisanim dokumentima spominje se tek 16. juna 1415. godine. U 13. vijeku domaći feudalci grade dobojsku tvrđavu sa podgradom – viševjekovni simbol grada, za odbranu od neprijatelja sa sjevera.

Tokom 17. i 18. vijeka Turska i Austrija vode borbe oko Doboja, koji je pod okupacijom od strane Austro – Ugarske monarhije od 1878. godine do njenog konačnog sloma. Izgradnjom željezničkih pruga i industrijskih postrojenja, počev od 1879. godine, dobojsko područje se ubrzano razvija, kada poprima i urbanistička obilježja i danas djelomično sačuvana.

Nakon 2. svjetskog rata Doboj doživljava intenzivan razvoj u privrednom, kulturnom, prosvjetnom, zdravstvenom, sportskom i svakom drugom pogledu. Sa 64 naseljena mjesta, grad Doboj obuhvata površinu od 628 km2 i na tom prostoru živi oko 77.000 stanovnika, što je oko 6% od ukupnog stanovništva Republike Srpske, sa 12.000 radno aktivnog stanovništva u što nije uključen privatni sektor poljpoprivrede.

Pored toga što je privredni, Doboj je danas i kulturni, naučni, zdravstveni i školski centar. Doboj je grad visoko razvijene metalne, tekstilne, hemijske i prehrambene industrije, zatim saobraćaja, poljoprivrede, građevinarstva i trgovine.

U Doboju je sjedište Željeznica Republike Srpske a.d. i Korporacije za Željeznički saobraćaj BiH. To je najveći željeznički čvor u Republici Srpskoj i BiH i jedan od najvećih na Balkanu.

Doboj je i pravi sajamski grad. Međunarodni sajam male privrede DOBOJEXPO okuplja veliki broj domaćih i stranih privrednika.

Istorijat Rotary-ja

Prvi Rotary club, osnovan je 23.02.1905. godine, u Čikagu, a osnivači su: Paul Harris i njegovi prijatelji: Gustavus Loehr, Hiran Shorey i Silvester Sohiele. Početak Rotarijanstva u Jugoslaviji, vezan je za 1927. godinu i aktivnosti dr. Vojislava Kujundžića. Čarter- proslava Rotary cluba “Beograd”, zajedno sa Rotary clubom “Zagreb”, održana je na Vidovdan, 28.06.1919. godine.

Početak Rotarijanstva u Banja Luci, u tadašnjoj Vrbaskoj Banovini Kraljevine Jugoslavije, počelo je čarterovanjem Rotary cluba “Banja Luka”, sa čarter predsjednikom Arturom Burdom.

Početak Rotarijanstva u Doboju, počinje sa širenjem rotarijanstva u regionu, Banja Luci i Bijeljini, gdje se Branislav Marušić druži sa prijateljima rotarijancima, Miroslavom Vujatovićem iz Banja Luke i Bobanom iz Bijeljine.

Na ponudu prijatelja M. Vujatovića, da se osnuje Rotary club u Doboju, Branislav Marušić ubrzo okuplja prijatelje, koji su živjeli i radili u duhu rotarijanstva, u inicijativni odbor za osnivanje Rotary cluba, a to su: Žika Popović, Srećko Stojaković, Perica Jovanović, Slađana Narić-Petrović, dr. Duško Vasić, dr. Siniša Đuričić, Rodoljub Milovanović, Duško Lukić, Dragiša Marković i drugi, koji su se uključili u pripremu za čarterovanje kluba.

Inicijativni odbor donosi odluku o pripremi i osnivanju Rotary cluba, mjeseca februara, 2004. godine. Unaprijed se znalo, da će kumovski klub biti Rotary club Banja Luka, na čelu sa Miroslavom Vujatovićem, koji je dao veliki doprinos za osnivanje Rotary cluba u Doboju, te, Stojkom Vučenovićem i Stojkom Vidovićem.

Čarterovanje Rotary cluba Doboj, uslijedilo je u veoma kratkom roku, zahvaljujući guverneru Rudolfu Ottu iz Distrikta 1910, kojem odajemo veliku čast i poštovanje, jer je odredio datum, 24.06.2004. godine, za čarterovanje Rotary cluba Doboj.

Rođenjem Rotary cluba Doboj i obilježavanjem 10 godina rada, u porodici Rotary Internationala, opravdali smo povjerenje guverneru Rudolfa Otta, našim akcijama pomoći mnogima, kojima je bila potrebna, što ćemo i dalje činiti zajednici, u kojoj živimo i radimo. Svi naši današnji članovi, vjeruju u budućnost našeg kluba, pridržavajući se osnovnog mota Rotary-ja “nesebično služiti” i jednog od osnovnih načela rotarijanstva “tolerancija, uz razumijevanje i prihvatanje različitosti”.